Satira je književna forma u kojoj se na duhovit način kritikuju negativni društveni fenomeni, kroz podsmijeh ili porugu. Upotrebu satire u novinarstvu, međutim, često prate nerazumijevanje i “nesporazumi”. Raskrinkavanje je tokom 2021. godine zabilježilo brojne primjere kada su mediji članke potekle sa satiričnih portala, svjesno ili nesvjesno, prenosili kao stvarne vijesti.
Svakako je najreprezentativniji primjer priča o muškarcu koji je navodno za novac varao vjernike, lažno se predstavljajući kao pravoslavni sveštenik, nadbiskup, ali i hodža. Ovaj članak je prvobitno objavljen na satiričnom portalu Bijeljina Njuz, a prenijelo ga je više od sedamdeset medija i anonimnih portala iz cijelog regiona. Samo su dva naznačila da je riječ o satiričnom sadržaju.
Satira o “lažnom svešteniku” pretvorena u lažnu vijest
Put od satire do lažne vijesti prešao je i članak Bijeljina Njuza, u kojem se izvještava da je medvjed napao NATO vojnike tokom zajedničke vježbe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država „Brzi odgovor 21”. Podstaknuti uspjehom prve priče, na portalu su objavili nekoliko “nastavaka”. I oni su na nekim portalima predstavljeni kao stvarne vijesti.
Satirična priča o napadu medvjeda na NATO vojnike postala lažna vijest
Nastavak “satirične” priče o napadu medvjeda na NATO vojnike također pretvoren u lažnu vijest
Da je Tuzlaspiegel satirični portal, naznačeno je na njegovoj stranici, i to na tri mjesta: u vrhu stranice, na dnu (footeru) stranice, kao i u dijelu “O nama”. To je navedeno i u samom nazivu Facebook stranice ovog medija. Međutim, članci Tuzlaspiegla redovno postaju lažne vijesti na drugim portalima.
To se desilo sa izmišljenom porukom direktora Panonike upućenoj osobama u burkiniju, ali i člankom o navodnoj odluci da će građani/ke Federacije Bosne i Hercegovine uz račune za električnu energiju “plaćati i ukopninu”. Isti put od satire do lažne vijesti prošao je i članak o navodnoj odluci načelnika Općine Banovići da daruje djecu koja dobiju njegovo ime, te članak o reakciji Ožujskog na fotografiju sa dženaze, na kojoj se navodno vidi gajba sa logotipom Ožujskog piva.
Poruka direktora Pannonice osobama u burkiniju - od satire do lažne vijesti
Satira o odluci općinskog načelnika da daruje novorođenčad prenesena kao stvarna vijest
Neoznačena satira kao lažna vijest: Nije tačno da “Ožujsko traži ožalošćene”
Plaćanje ukopnine uz račun za struju samo u satiričnim člancima
Na portalu Tuzlaspiegel pronašli smo i slučaj satiričnog članka koji je “inspiriran” stvarnim događajem. Ovaj portal je u novembru 2021. godine objavio članak o domišljatoj ženi koja je “uhvatila” jetrvu u krađi ogrjeva. Ipak, veoma slična priča je prije osam godina zaista bila stvarna vijest. Razlike između stvarne i satirične priče su neznatne. Priča o krađi cjepanica je od stvarne vijesti na portalu Tuzlaspiegel pretvorena u satiru, a nakon toga su je, objavljujući je bez napomene, pojedini portali pretvorili u lažnu vijest.
Jetrva “uhvaćena” u krađi cjepanica: Od stare priče do satire i lažne vijesti
I Šatro (.info) je satirični portal, što je i navedeno na njegovoj stranici. Ipak, članak ovog portala o tome da su migranti pokrenuli akciju prikupljanja pomoći za građane BiH pretvoren je u lažnu vijest na portalu Tešanj.
Migranti u BiH nisu “pokrenuli akciju prikupljanja pomoći za stanovnike BiH”
Federalni premijer Fadil Novalić često je predmet satiričnih članaka. Oni kasnije, po pravilu, bivaju pogrešno protumačeni i predstavljeni kao stvarne vijesti. To se desilo sa satiričnim člankom koji je prenio izmišljenu Novalićevu izjavu, u kojoj on poručuje da Goraždu ne treba brza cesta, već samo “voziti brže”. I satirični članak BiHnewsa o tome da je federalni premijer građanima poručio da “treba da idu na selo ako ne mogu da prežive u gradu” je na nekoliko portala objavljen kao stvarna vijest.
Satira shvaćena ozbiljno: Epizoda Novalić i brza cesta između Sarajeva i Goražda
Pravljenje “vijesti” od satiričnog članka o Fadilu Novaliću
Objavljivanje satiričnih članaka bez jasne naznake da se radi o satiri po pravilu donosi značajan broj interakcija na društvenim mrežama. Mreža Facebook stranica na kojoj se dijeli sadržaj anonimnog portala Optimushop objavila je tako dvije godine staru satiru o zapošljavanju u Norveškoj.
Stara satira o zapošljavanju u Norveškoj iskorištena za privlačenje klikova i novih pratilaca na Facebooku
Isječak iz jedne epizode popularne humoristične serije “Državni posao”, u kojem reporterka izvještava o čovjeku koji je primio vakcinu pet puta da bi dobio novac, na društvenim mrežama se dijelio bez konteksta, kao stvarna vijest.
Scena iz serije “Državni posao” predstavljena kao vijest o petostrukoj vakcinaciji
Da pretvaranje satire u lažnu vijest nije samo svojstveno medijima i korisnicima/cama društvenih mreža u Bosni i Hercegovini i regionu, pokazao je i primjer fotografije koja navodno prikazuje snimak ekrana sa televizijskog kanala CNN, na kojem se vide pripadnici talibanske vojske, dok u potpisu navodno piše “Talibanski borci odgovorno nose maske”. Fotografija zapravo potiče iz članka satiričnog portala Babylon Bee, a prije nego što je stigla na naše govorno područje, dijeljena je i na drugim jezicima širom svijeta.
Ne, CNN nije “pohvalio” talibanske vojnike zbog nošenja zaštitnih maski
Tokom 2021. godine zabilježili smo i primjere “satiričnih članaka” koji teško da imaju veze s onim što satira zaista i jeste. To je slučaj s člankom portala Bijeljina Njuz koji govori o nasilju nad ženama na “satiričan” način. S istog portala potekla je i “vijest” da će od septembra nastavu uživo pohađati samo vakcinisani/e učenici/e, dok će za ostale nastava biti online. Čitatelji/ke do kojih ovaj sadržaj dolazi na društvenim mrežama nisu shvatili/e da je riječ o satiri.
Nasilje nad ženama kao predmet podsmijeha: “Satira” u novinskom tekstu
Škole ne traže da se đaci vakcinišu - u pitanju je “satirični” tekst
Kao što su pokazali navedeni primjeri, neadekvatno označavanje satire bio je prilično čest oblik medijske manipulacije tokom prethodne godine. Ipak, treba naglasiti da satirični medijski sadržaji sami po sebi nisu problematični ako ih medij nedvosmisleno označi kao takve.
(Raskrinkavanje.ba)