Raskrinkavanje.ba

Veličanje Rusije i njene vojne moći kao propagandno sredstvo u ratu protiv Ukrajine

Ova analiza je označena kao: Analize Analize narativa

Vojna sila koja može "izaći na crtu" NATO savezu, vođena strogim ali neshvaćenim borcem protiv nacizma – tako je u pojedinim medijskim izvještajima i objavama na društvenim mrežama portretirana Rusija čiji je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prošle godine.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Već prvog dana ruske invazije na Ukrajinu objavljena je lažna vijest da su Rusi osvojili Kijev, odnosno zgradu Skupštine Ukrajine u tom gradu. Videosnimak na kojem nekoliko osoba kači zastavu Rusije na vrhu zgrade objavljen je na Facebooku uz opis: "Gotovo je, podizanje zastave na Skupštini Ukrajine!"

Ova lažna vijest dio je narativa o vojnoj snazi Rusije koja je u stanju da za jedan dan uguši ukrajinski otpor. Iako se to nije desilo, širenje dezinformacija o uspjesima ruske vojske nastavilo se u danima invazije. Tako je u martu objavljeno da su Rusi zauzeli kancelarije Predsjedništva Ukrajine iako se, ustvari, radilo o zauzimanju Kancelarije predstavništva ukrajinskog predsjednika u gradu Herson. Vijest o zauzimanju objavila je ruska novinska agencija Deita i opremila je senzacionalističkim naslovom, koji su na isti način prenijeli domaći i mediji u regionu, većinom u Srbiji. 

U Bosni i Hercegovini i zemljama regiona ekonomske, političke i vjerske veze s Rusijom decenijama su građene uz isticanje zajedničkog slavenskog porijekla, posebno unutar antizapadno orijentisanih krugova. Ovi su odnosi bili dobra podloga za usvajanje imidža snažne Rusije nakon što je Vladimir Putin 2012. godine počeo sa sprovođenjem sofisticirane kampanje za ostvarivanje globalnog uticaja i vraćanje statusa svjetske sile koji je SSSR imao tokom hladnog rata.

Kreiranje slike o Rusiji kao vojnoj sili podrazumijevalo je potenciranje vojnih pobjeda iz ruske historije, veličanje državnika i vojnih vođa, uz promicanje vrijednosti militarizma i konzervatizma. Izvještaji o vojnim vježbama (1, 2, 3, 4, 5), modernom oružju (1, 2, 3, 4, 5) te kupovini i prodaji vojne opreme (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7) postali su neizostavan dio medijske strategije ruskog državnog vrha, baš kao i izgradnja imidža Vladimira Putina kao vojnog vođe, često u militarističkom izdanju, okruženog vojskom, s oružjem u rukama ili uz vojna vozila.

Nakon aneksije Krima 2014. godine Rusija je na Balkanu počela da uspostavlja snažnije ekonomske, političke i druge veze. U tom zamahu pojačano je i prisustvo ruske propagande u našem regionu, koja se pokazala naročito učinkovitom u sredinama s izraženim pozitivnim sentimentom prema Rusiji. Već 2015. pokrenuto je izdanje ruskog državnog medija Sputnik na srpskom jeziku sa sjedištem u Beogradu. Vijesti po mjeri ruskih vlasti s ovog portala nalazile su svoj put do mainstream medija u regionu. 

Promovisanje Rusije kao vojne sile moglo se uočiti i na društvenim mrežama. Iste godine kada je anektiran Krim pojavila se i Facebook stranica Kompletno Rusko naoružanje, koja domaćoj publici redovno prezentuje vijesti o "ruskoj vojsci i vojnoj tehnici". U januaru 2023. stranicu je uređivalo 11 administratora/ki iz BiH, Srbije i Ukrajine. 

Proruski propagandni narativi, odranije prisutni u našem medijskom prostoru, postali su oštriji, uočljiviji i učestaliji s početkom invazije na Ukrajinu. Slika jake Rusije od početka invazije širila se u vidu narativa kojima se veliča moć ruske vojske na čelu s Putinom, preuveličavaju se ili lažno predstavljaju vojni uspjesi, dok se istovremeno negiraju izvještaji i optužbe za ratne zločine počinjene u Ukrajini. 

Kako se ovaj narativ gradio u našoj regiji?

Raskrinkavanje je od februara 2022. godine, u 33 analize, ocijenilo 244 objave u kojima su ovakvi narativi promovisani na domaćem govornom području. Više od polovine činile su potpuno izmišljene vijesti, ali značajan broj sadržavao je mješavinu tačnih i netačnih informacija ili manipulativno predstavljanje stvarnih vijesti.

Lažne, manipulativne ili dezinformativne tvrdnje najčešće su poticale s društvenih mreža, ali i s pojedinih portala. Među bh. medijima koji su najviše prenosili ovakve sadržaje nalaze se RTRS, Vijesti Srpske, Srpska info, Višegrad365 i drugi. No, ovakve su "vijesti" najčešće dolazile od stranica i portala iz Srbije. Srbijanski portali koji su najčešće objavljivali izvještaje s manipulativnim narativom koji veliča uspjehe i negira zločine ruske vojske u Ukrajini jesu srpsko izdanje Sputnika, Webtribune, Informer, Alo, Srbin, Novosti, Srbija danas, Kurir i Nulta Tačka. 

Pri građenju narativa o vojnim uspjesima Rusije najčešće se manipulisalo videosnimcima. Stari snimak rušenja zgrade u Gazi dijelio se uz tvrdnju da prikazuje raketiranje zgrade Ministarstva odbrane Ukrajine. Još jedan stari videosnimak, s proslave 30. godišnjice nezavisnosti Ukrajine, predstavljen je kao ulazak ruskih tenkova u ovu zemlju, dok je videosnimak vojne vježbe iz 2018. godine prikazan kao slijetanje ruskih padobranaca ili čak njihov "desant" na Ukrajinu. 

Uspjesi ruske vojske dokazivani su i manipulativnim predstavljanjem gubitaka ukrajinske vojske. U maju je na portalu Glas regije 057 objavljena lažna vijest da je u Ukrajini ubijeno 49.000 vojnika/inja iako za ove navode nije bilo nikakvih dokaza. 

Kada je u novembru 2022. pokrenut portal Russia Today na srpskom, postalo je jasno da je invazijom na Ukrajinu pojačan napor za uspostavljanjem jačeg proruskog uticaja unutar našeg medijskog prostora. Medij pod direktnom kontrolom Kremlja označen je kao ključni širitelj ruske propagande i od marta 2022. zabranjeno mu je emitovanje u Evropskoj uniji.  

Putinova slika

Dok su iz svijeta stizale osude ruske invazije na Ukrajinu, RTRS je 24. februara počeo s emitovanjem četverodijelonog dokumentarnog serijala "Razgovori s Putinom" reditelja Olivera Stonea. Neki su mediji ovaj film ranije opisali kao "ljubavno pismo Putinu", ističući rediteljevu pristrasnost i nedostatak kritike. Romantizirana slika Putina u programu javne televizije naslutila je obrise propagande kojom će se veličati lik i djelo ruskog vođe.

Ruska državna propaganda nastojala je Vladimira Putina predstaviti kao borca protiv nacizma i fašizma i/ili "novog svjetskog poretka" – slika koja je posebno odjeknula kod poklonika/ca QAnona i drugih teorija zavjere. Putin je, tako, na društvenim mrežama predstavljen kao heroj u borbi protiv masonske elite koja tajno upravlja svijetom. 

Iako je Putin više puta predstavio napad na Ukrajinu kao "borbu protiv nacizma", u viralnim objavama na društvenim mrežama pripisivane su mu čak i izjave koje nije dao, poput izmišljenog citata da će jednog dana "svijet shvatiti sve o njegovoj 'borbi protiv nacista'" te izmišljena poruka u kojoj Putin poziva "građane planete" da iskažu podršku Rusiji u borbi protiv "novog raka – ukrajinskog nacizma". 

Osim izmišljenih poruka i citata, dijelile su se i dezinformacije o podršci koju Putin uživa izvan Rusije. Tako se u martu 2022. regijom proširila priča, potekla s Telegram kanala Russia Today, da je u zagrebačkoj prodavnici kompanije IKEA osvanulo na desetine portreta Vladimira Putina, poredanih po komadima namještaja koje proizvodi ova kompanija. Fotografije su bile fotošopirane, a ova se lažna vijest dijelila u trenutku kada su se iz Rusije već uveliko povukle kompanije kao što su Nike, Jysk, Sony, WV, Coca Cola, McDonald's, kao i sama IKEA. 

"Superiorno" oružje i prijetnje 

Novinski izvještaji o novom i superiornom oružju koje se proizvodi u Rusiji dio su propagandnog arsenala kojim se gradi slika jake Rusije nasuprot NATO savezu i Evropskoj uniji. Centar za demokratsku tranziciju je 2019. godine analizirao 200 članaka iz crnogorskih medija od 2015. do 2018. godine te utvrdio da se u njima rusko oružje predstavljalo epitetima kao što su moćno, pakleno, zastrašujuće, nepobjedivo i superiorno. Ovo oružje, navodi se u istraživanju, u medijskim člancima opisano je kao nepobjediva tehnologija budućnosti koju svi žele, a zbog njegovih "super moći" kupuju ga i zemlje članice NATO-a. U izvještaju se navodi da se priče o novom i superiornom ruskom oružju objavljuju uglavnom u online medijima, da dolaze iz ruskih izvora i da su uglavnom teško provjerljive. 

Dezinformacije bazirane na naučnofantastičnim opisima superiornog ruskog oružja pojavile su se ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu. Već 27. februara na društvenim mrežama objavljen je snimak aviona iz videoigrice Arma 3, predstavljen kao "ruski blindirani avion dosad nepoznat javnosti kojeg je nemoguće srušiti". U junu 2022. još jedan kompjuterski generisan snimak predstavljen je kao snimak eksplozije ruskog termobaričkog projektila (tzv. vakuum bombe) koja je uništila ukrajinsko skladište oružja "136 metara pod zemljom". Objava je podijeljena više od 1.300 puta. 

Osim dezinformacija o fantastičnom oružju, u određenim medijima i na društvenim mrežama često su se pojavljivale "vijesti" u kojima se Rusija predstavljala kao vojna sila pred čijim prijetnjama strepe zemlje koje iskazuju podršku Ukrajini. Iza naslova u kojima Rusija navodno prijeti da će uništiti ili zbrisati s lica zemlje čitave gradove i države obično su se krile beznačajne izjave osoba koje ne mogu donositi niti saopštavati takve odluke ili planove. 

U martu je, tako, ruski propagandist Sergej Mihejev u televizijskom gostovanju rekao da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje i "zbrisati Varšavu za 30 sekundi" ako se u Poljskoj organizuje mirovni kontingent s NATO snagama. Ova je izjava, zatim, u nekim medijima predstavljena kao prijetnja upućena iz zvaničnih izvora, pri čemu su pojedini mediji u regiji i neki anonimni bh. portali u svojim senzacionalistički oblikovanim izvještajima čak predstavili Mihejeva kao ruskog ministra. 

Izjave Olega Morozova Viktoroviča, zastupnika u ruskoj Dumi, o vraćanju NATO saveza na granice iz 1997. godine također su u proruski orijentisanim medijima predstavljene kao zvanična odluka iz Rusije. U domaćim naslovima tvrdilo se da je "Rusija odlučila", da je to "strateški cilj Rusije" te da će se služiti "svim raspoloživim sredstvima" da "vrati NATO u stare granice".

Krajem aprila odjeknula je vijest o testiranju nove ruske interkontinentalne balističke rakete Sarmat II ili Sotona II. U domaćim i svjetskim medijima prenesene su izjave ruskih zvaničnika i televizijskog voditelja Vladimira Solovjova, koji je kazao da "jedna raketa Sarmat znači minus jedna Velika Britanija". 

Pojedini mediji na našem govornom području riječi ruskog voditelja pripisivali su zvaničnim ruskim izvorima, navodeći da je "Rusija zaprijetila da će Veliku Britaniju izbrisati sa zemlje" ili su pogrešno navodili da je Solovjov "poticao" ili "pozvao" Vladimira Putina da "izbriše Veliku Britaniju s lica zemlje" zbog njihove podrške Ukrajini.

Ukrajinsko oružje sa Zapada

Osim što su ruskoj vojsci pripisivani uspjesi koji se nisu desili, zabilježeni su i nepotvrđeni ili potpuno izmišljeni izvještaji o navodnom uništavanju oružja koje su Ukrajini donirale zapadne zemlje. 

Na Facebook stranici Kompletno Rusko Naoružanje, koja je pokrenuta u maju 2014. godine, objavljeno je da je ruska vojska uništila raketni sistem koji je Slovačka donirala Ukrajini. Ove je navode demantovao slovački premijer navodeći da "Slovačka kategorički negira rusku propagandu da je uništen odbrambeni sistem S-300 u Ukrajini". 

Sputnik je objavio da su ruske snage oborile ukrajinski vojnotransportni avion koji je navodno prevozio veliku količinu oružja sa Zapada iako nije bilo nikakve potvrde da se to zaista dogodilo. Ovaj članak prenijelo je 35 portala iz regiona, uglavnom onih u Srbiji. 

Sputnik je bio i izvor lažne vijesti da je njemački Bild objavio da su u Ukrajini zauzete njemačke haubice. Sedamnaest medija prenijelo je ovu "vijest" iako nije bilo nikakve potvrde da je tačna. Portali Novosti, Alo, Srpska Cafe i Dan prenijeli su tvrdnje iz tweeta francuskog advokata da su Rusi zaplijenili oružje iz Francuske iako nije bilo dokaza da se to stvarno desilo. 

Negiranje zločina

Uporedo s "velikim vojnim pobjedama" i "vijestima" o uništenom ukrajinskom oružju kreirani su izvještaji u kojima su negirani zločini ruske vojske u Ukrajini. 

Mariupolj, lučki grad na jugoistoku Ukrajine, našao se pod intenzivnim napadima od prvih dana invazije. Kontinuirano bombardovanje rezultiralo je gotovo potpunim uništenjem grada, a stradao je i veliki broj civila. Dok su lokalne vlasti upozoravale da je grad blizu humanitarne katastrofe, Sputnik i slični izvori u regiji širili su lažne vijesti da pripadnici Azova ubijaju civile u ovom gradu, da ukrajinska vojska minira Mariupolj i tamo drži civile kao taoce, dok je samoproglašena Donjecka Narodna Republika otvorila humanitarni koridor za njih. 

Grad Buča, u blizini Kijeva, postao je centralna tema u svjetskim medijima kada je ukrajinska vojska ušla na njegovo područje nakon povlačenja ruskih trupa. Objavljeni su snimci i fotografije tijela žrtava, kao i štete koju je ruska vojska napravila za više od mjesec okupacije. 

Rusija je negirala i ubistva civilnog stanovništva u Buči, koja je bila pod ruskom okupacijom  gotovo od početka invazije do 3. aprila. Kada su objavljeni snimci i fotografije iz oslobođene Buče na kojima su se vidjele desetine ubijenih ljudi koji su ležali na ulicama, ruska propaganda počela je širiti tvrdnje da su snimci "montirani" ili da su ih počinile ukrajinske snage, nekad čak uz tvrdnje da je masakr direktno naredio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Više o tome možete čitati u narednoj analizi u serijalu o propagandnim narativima o ratu u Ukrajini. 

Narativ koji glorifikuje Rusiju, njenu vojnu moć i sposobnosti Vladimira Putina kao lidera prisutan je u domaćoj medijskoj sferi godinama. Nakon početka invazije na Ukrajinu nije izgubio na snazi, naprotiv – dodani su mu i novi elementi kao što je izmišljanje vojnih uspjeha i negiranje počinjenih zločina u toj zemlji. Zajedno, pojedinačni elementi ovog narativa grade sliku vojne sile koja je sposobna suprotstaviti se, pa i pobijediti NATO i njegove članice, čime predstavlja alternativu Zapadu, posebno Evropskoj uniji. 

(Alena Beširević i Rašid Krupalija, Raskrinkavanje.ba)