Jednostrano izvještavanje javnih medija u RS o odluci visokog predstavnika

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je 12. aprila 2022. godine donio Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti. Ovaj zakon usvojen je u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) 10.2.2022, a 5. aprila objavljen je u Službenom glasniku Republike Srpske. Trebao je osigurati da državna imovina Bosne i Hercegovine pređe u vlasništvo Republike Srpske, a ovom odlukom visokog predstavnika obustavljen je sve do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Među prvim medijskim reakcijama na ovu odluku pojavile su se tvrdnje pojedinih portala u regionu, u kojima su odluku visokog predstavnika predstavili kao “napad na srpski narod”. Raskrinkavanje je o ovoj temi pisalo u analizi od 18. aprila, koju možete pročitati ovdje. 

S druge strane, još od samog imenovanja Schmidta za visokog predstavnika, zvaničnici/e i institucije Republike Srpske iznijeli/e su stav da ga ne priznaju na toj funkciji, pravdajući to činjenicom da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN). Ovaj narativ se iz političkog diskursa prelio i u medije, a o tome kako pojedini mediji osporavaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Raskrinkavanje je pisalo u više navrata (1, 2, 3). 

Ovakve medijske tvrdnje intenzivirane su nakon posljednje Schmidtove odluke. U analizi od 15. aprila 2022. godine, koju možete pročitati ovdje, Raskrinkavanje je pisalo upravo o tome kako su, izvještavajući o odluci o suspenziji entitetskog zakona o nepokretnoj imovini, pojedini mediji Christiana Schmidta netačno nazivali “nelegitimnim” i “takozvanim visokim predstavnikom”. 

Kako se navodi u analizi, u člancima javnih medija RTRS-a i Srne sintagma “njemački diplomata” koristila se u gotovo svakom članku u kojem se spominje Christian Schmidt. Korištenjem formulacije “njemački diplomata” nastoji se minimizirati Schmidtov uticaj i negirati značaj funkcije koju on obavlja. 

Međutim, narativ osporavanja legitimiteta visokog predstavnika, kao i tvrdnje da on navodno nije imao pravo donijeti odluku koju je donio te da je njenim donošenjem prekoračio svoje ovlasti, puno češće se medijskim prostorom prenosi i širi u vidu izjava zvaničnika/ca. 

Među onima koji/e su osudili/e odluku visokog predstavnika i osporili/e posljednju njegovu odluku bili/e su i brojni/e nositelji/ke političkih funkcija iz Republike Srpske. Mediji takve izjave mahom prenose bez ikakvog dovođenja u pitanje njihove tačnosti te ih često u naslovima pritom predstavljaju kao činjenice. Upravo je odabir izjava koje određeni mediji prenose, kao i način na koji se one predstavljaju, jedan od najrasprostranjenijih vidova pristrasnog i manipulativnog izvještavanja.

Stoga u nastavku slijedi analiza u kojoj donosimo odgovore na pitanja čije su izjave javni mediji u RS prenosili povodom posljednje Schmidtove odluke, koliko je takvih izjava bilo i šta je njihov sadržaj, kao i da li je moguće pronaći bilo kakve članke i izjave u kojima se ne zastupa isti narativ.

Kako su RTRS i Srna izvještavali o odluci visokog predstavnika?

Javni emiter Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) te novinska agencija Republike Srpske (Srna) prenosili su isključivo izjave i mišljenja onih koji su se Schmidtovoj odluci protivili, dok se drugačiji stavovi nisu mogli pročitati ni u jednom od članaka na ova dva portala.

Tokom 12, 13. i 14. aprila 2022. godine na portalu RTRS-a objavljen je 31 članak o odluci visokog predstavnika. Gotovo svi navedeni članci o odluci izvještavali su negativno, prenoseći ocjene različitih zvaničnika/ca i analitičara/ki iz Republike Srpske. S druge strane, tek jedan članak o odluci izvijestio je neutralno. Riječ je o inicijalnom članku od 12. aprila, u kojem se čitateljima/kama RTRS-a saopštava informacija o tome da je visoki predstavnik donio spomenutu odluku. Nakon toga, u trideset članaka koji su na portalu RTRS-a objavljeni za manje od tri dana o odluci i visokom predstavniku, govori se, nedvosmisleno, osuđujućim tonom.

Slična situacija je i sa novinskom agencijom Srna, koju RTRS navodi kao izvor za četrnaest svojih članaka. Bez obzira na to ko je izvor članaka, ova dva portala uglavnom su prenosila iste izjave zvaničnika/ca i drugih političkih subjekata iz Republike Srpske. Na portalu novinske agencije Srna je tokom 12, 13. i 14. aprila 2022. godine objavljeno 28 članaka u kojima se tematizuje odluka visokog predstavnika. Kao i u slučaju RTRS-a, članak u kojem se samo navodi da je odluka donesena jedini je pisan u neutralnom tonu, dok su preostali o odluci izvještavali negativno. 

Čije su izjave ovi portali prenosili i šta je bio njihov sadržaj?

U člancima u kojima se o odluci visokog predstavnika izvještava negativno prenosile su se, između ostalog, izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (1, 2, 3, 4, 5, 6), poslanice SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanje Vulić (1, 2), generalnog sekretara Vlade RS Siniše Karana (1, 2, 3, 4, 5), poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Srđana Mazalice (1, 2), potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Denisa Šulića (1, 2), savjetnika Milorada Dodika Radovana Kovačevića (1, 2, 3, 4) i drugih. 

Među onima koji su osudili odluku visokog predstavnika je i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini (1, 2), u čijoj se objavi navodi da se Schmidt navodno ne može smatrati visokim predstavnikom te se od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) traži da njegovu odluku poništi. 

U člancima Radio-televizije Republike Srpske i novinske agencije Srna osporava se legitimitet visokog predstavnika, kao i razmjera ovlaštenja koja on ima, te pravna utemeljenost njegove odluke. Naslovi jednog dijela takvih članaka, od kojih su u nekim izjave sagovornika/ca predstavljene kao činjenice, bez navođenja da su u pitanju izjave, glase:

NE POSTOJE BONSKA OVLAŠTENJA, JER NE POSTOJI NI VISOKI PREDSTAVNIK (Srna, 12.4.2022)

ŠMIT NEMA PRAVO DA RADI BILO ŠTA U BiH (Srna, 12.4.2022)

Karan za RTRS: Šmit nema pravo da donosi akte zakonodavne prirode (VIDEO) (RTRS, 12.4.2022)

ŠMIT SUSPENDOVAO ISKLJUČIVO SVOJ SOPSTVENI RAZUM (Srna, 13.4.2022)

Višković: Odluka Šmita - brutalni napad na legitimno pravo Srpske (RTRS, 13.4.2022)

O tačnosti nekih od tvrdnji političkih aktera/ki pisao je naš partnerski portal Istinomjer u analizi od 13. aprila, koju možete pročitati ovdje. Istinomjer je u ovoj analizi tvrdnju potpredsjednika NSRS Denisa Šulića o tome da je “Dejtonskim mirovnim sporazumom državna imovina data na raspolaganje Republici Srpskoj”, koju su bez dodatnog pojašnjenja objavili i RTRS i Srna, ocijenio kao neistinu. 

Odakle potiče osporavanje visokog predstavnika i njegovih odluka i da li je utemeljeno?

Narativ o nepriznavanju odluka Christiana Schmidta zasnovan je u velikoj mjeri na tvrdnji da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, što ga, prema velikom broju zvaničnika/ca i medija iz Republike Srpske, navodno čini nelegitimnim.

Ipak, ovaj stav nije zasnovan na činjenicama. U analizi Istinomjera od 7.6.2021. godine navodi se da je tačno da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, ali je objašnjeno da to Shmidta ne čini nelegitimnim, jer takva potvrda ne predstavlja uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Schmidt, dakle, od svog imenovanja u maju 2021. godine jeste visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Ovlaštenja da donese Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini on je, također suprotno tvrdnjama brojnih zvaničnika/ca čije su izjave prenosili RTRS i Srna, imao. 

Naime, kako se pojašnjava u samom nalogu, ova Schmidtova odluka u skladu je sa Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum), koji se odnosi na Sporazum o civilnoj provedbi. U njemu se, između ostalog, navodi da će visoki predstavnik “olakšati rješenje bilo kojih poteškoća koje nastanu provedbom civilnoga rješenja, ako Visoki predstavnik prosudi da je to potrebno”, kao i da “ima ovlaštenje za konačnu interpretaciju ovoga Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnoga rješenja”.

Nadalje, autoritet visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da donese ovakve odluke, objašnjava se u Nalogu, počiva i na stavu XI. 2. Zaključka Konferencije za provedbu mira, održane u Bonu 1997. godine, “u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme”, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u svezi s određenim pitanjima, uključujući (u skladu s točkom (c) ovog stavka) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom području Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”. 

Jasno je, dakle, da je ova odluka u skladu sa ovlaštenjima koja Christian Schmidt ima kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. 

Jasno je i da su javni emiter Radio-televizija Republike Srpske, kao i novinska agencija Srna, o odluci visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta izvještavali jednostrano, prenoseći isključivo mišljenja zvaničnika/ca iz Republike Srpske koji/e sa odlukom nisu saglasni/e.

Shodno činjenicama, izvještavanje RTRS-a i Srne o odlukama visokog predstavnika, u kojem jasno dominiraju stavovi jedne političke opcije, odnosno vladajuće koalicije i njenih dužnosnika/ca, ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje, budući da u njemu nije pružen prostor bilo kakvim izjavama u kojima se iznose drugačiji stavovi.

(Marija Ćosić i Emir Zulejhić, Raskrinkavanje.ba)